„Madrigali concertati“ Gabriela Uspera povodom 400. obljetnice prvotiska – u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Svetoj Nedelji i Hrvatskoga glazbenog centra

Objavljeno: 11.10.2023.

Ogranak Matice hrvatske u Svetoj Nedelji u sunakladništvu s Hrvatskim glazbenim centrom, u jesen 2023. godine, objavio je prvo suvremeno kritičko tiskano izdanje zbirke „Madrigali concertati“ hrvatskoga i europskog baroknog skladatelja Gabriela Uspera, koja je prvi put ugledala svjetlo dana daleke 1623. u Veneciji kod tiskara Alessandra Vincentija. Osobita je vrijednost ove zbirke u činjenici da je to vjerojatno jedino cjelovito autorsko djelo ovoga nadarenog skladatelja rođenoga koncem 16. stoljeća u Poreču ili Rovinju, a jedini u cijelosti sačuvani izvornik u 5 sveščića (Canto, Alto, Tenore, Basso i Basso continuo) nalazi se u Staats- und Universitätsbibliothek Carl von Ossietzky u Hamburgu. Prvo suvremeno kritičko tiskano izdanje zbirke „Madrigali concertati“ Gabriela Uspera priredili su prof. dr. sc. Ennio Stipčević i magistrica muzikologije Ivana Petravić, a urednici su doc. dr. sc. Martina Mičija Palić i Robert Palić. Recenzenti izdanja uvaženi su znanstvenici i umjetnici: doc. dr. sc. Monika Jurić Janjik s Muzičke akademije u Zagrebu, dr. sc. Marko Motnik s Muzikološkog instituta ZRC SAZU (Slovenska akademija znanosti in umetnosti) te jedan on naših ponajboljih čembalista i orguljaša red. prof. art. Mario Penzar. Izdanje sadrži 13 madrigala, a transkripcija je nastala prema postulatima tzv. povijesno obaviještena izvođenja, kako bi se suvremenoj publici, glazbenim izvođačima i znanstvenicima muzikolozima, približila ova vrijedna ranobarokna glazbena baština, koja je još jedan od pokazatelja pripadnosti naše kulture zapadnoeuropskom civilizacijskom i kulturnom krugu, kako prije 400 godina kad je ova zbirka nastala, tako i danas. Knjiga sadrži Riječ urednika, Predgovor, Kritičke bilješke i tri priloga, koji donose najznačajnije podatke o skladatelju, kontekstu nastanka ove zbirke, tekst naslovnice izvornika i posvetu, informacije o tekstovima madrigala i pjesničkim predlošcima, a kritički je aparat priređen trojezično; na hrvatskome, engleskom i talijanskom jeziku. Suradnici koji su lektorirali, preveli i priredili uvodne tekstualne priloge bili su Antonija Fabeković (lektura hrvatskoga jezika), prof. dr. sc. Mateusz-Milan Stanojević (prijevod i lektura engleskoga jezika), Maura Filippi (prijevod talijanskoga jezika), dr. Gian Luca Borghese i Elia Skazlić (lektura talijanskoga jezika), dok je grafičko rješenje naslovnice kreirao Robert Palić, a prijelom i tisak realizirala Sveučilišna tiskara d.o.o. Posebnu zahvalnost za nastanak ovoga izdanja upućujemo prof. dr. sc. Enniju Stipčeviću, članu suradniku HAZU, muzikologu i vodećemu stručnjaku za razdoblje renesanse i baroka u hrvatskoj glazbi, kojemu je ova zbirka jedno od mnogih otkrića u dugogodišnjoj plodnoj karijeri znanstvenika i istraživača, te predstavlja značajni spomenik hrvatskoga i europskog ranog baroka u glazbi. Objavljivanje zbirke „Madrigali concertati“ u suvremenu tiskanom ruhu omogućili su Grad Sveta Nedelja, Zagrebačka županija i Grad Zagreb, na čemu smo im iznimno zahvalni.

Iz recenzije doc. dr. sc. Monike Jurić Janjik:

„Kritičko izdanje zbirke Madrigali concertati Gabriela Uspera neosporno predstavlja još jedan dragocjeni doprinos nastojanju oživljavanja rane glazbe autora hrvatskoga podrijetla. Osim što će zacijelo poslužiti kao temelj za nova znanstvena istraživanja, ono će ovim madrigalima nakon četiri stoljeća zaborava udahnuti novi život, a široj publici ponuditi mogućnost upoznavanja jednoga od manje poznatih glazbenika hrvatskoga podrijetla i njihovih gotovo nepoznatih opusa kojima bi trebalo posvetiti barem približno jednaku pozornost kao što je to slučaj s drugim, poznatijim glazbenim djelima iz bogate riznice povijesti hrvatske glazbe. Trebalo bi također još jedanput istaknuti činjenicu da je Gabriel Usper djelovao u venecijanskoj sredini, gdje je svojim glazbenim znanjem, talentom i marljivim radom aktivno pridonosio ondašnjem glazbenom životu, stoga je zbirka Madrigali concertati značajna i kao dio šireg zapadnoeuropskog ranobaroknog glazbenog konteksta. Onima koji su zaslužni za realizaciju ovog kritičkog notnog izdanja – priređivačima i urednicima – treba odati veliko priznanje za sve sate, dane i godine koje ulažu kako bi ranu hrvatsku glazbu uključili u suvremeni koncertni život. Bez njih bi ovaj – kako je ovu zbirku opisao Ennio Stipčević u Predgovoru ovoga izdanja – ‘biser venecijanske, madrigalske, manirističke glazbe’ i dalje ostao skriven.“